Ako mislite da imate svojevrstan PTSP zbog potresa, lockdowna ili generalno života na zemlji, idealno je vrijeme da date šansu meditaciji. Neizvjesnost koju je donijela pandemija koronavirusa na svim poljima postojanja izbacila je mnoge zatomljene strahove na površinu te otvorila prostora za stvaranje novih emocionalnih nestabilnosti. Budući se po prvi put u životu nalazimo u ovakvoj situaciji, kako bismo održali psihološku ravnotežu primorani smo sve više koristiti različite tehnike koje nam do sada nisu bile potrebne. Jedna od njih je meditacija, odnosno sve popularniji mindfulness pristup.
Bolji odnos sa sobom i drugima
Istraživanje iz 2006. provedeno na 2600 terapeuta je pokazalo da ih čak 42 posto s klijentima prakticira neku vrstu tretmana koji je baziran na mindfulnessu.
Jedan od razloga zašto se meditacija i psihoterapija odlično nadopunjavaju je što se meditacijom stvara otpornost ne teške i nelagodne situacije. To je itekako važno za nošenje s onim ne baš ugodnim segmentima psihoterapeutskog procesa. Oni su pak nužni za psihičko iscjeljivanje. Uz to mindfulness povećava povezanost osobe sa sobom, ali i kvalitetu odnosa s drugima. U to spada i povećanje svjesnog ponašanja prema sebi i drugima. Nažalost većina ljudi se ponaša automatski, odnosno ne bira način na koji će reagirati, a to može imati i veoma negativne posljedice.
Svaki pokušaj meditiranja ima psihoterapijski učinak
Živimo u kulturi koja potiče bježanje od vlastite boli, bilo fizičke i li psihičke. Baš kao što se za svaku boljku danas piju tablete, tako se ignoriraju, zaobilaze ili potiskuju i emotivne nelagode i bolovi. S druge strane psihoterapija baš kao i mindfulness daje prostor i vrijeme za svjesno bavljenje i brigu oko svih zapostavljenih i nenjegovanih dijelova našeg unutrašnjeg bića. Upravo je je to ključ uspješnog iscjeljivanja traume.
Već s prvim pokušajem meditiranja u prvi plan dolazi i tendencija za perfekcionizmom i kriticizmom prema sebi. To je upravo ono na čemu treba poraditi želi li se biti uspješan u meditaciji, ali i u životu. Dakle, već pokušavajući meditirati počinjemo raditi na strpljenju, fokusu i koncentraciji, ali i transformaciji naše psihe, time i života u cijelosti.
Meditacija ne mora imati veze s religijom i vjerom
Ovo su samo neke od dobrobiti meditacije zbog kojih je psihoterapeuti vole. Iako većina religija koristi neku vrstu meditacije, ona sam po sebi nije, odnosno ne mora biti, vjerski obojana. Mindfulness je u svom korijenu tradicionalna budistička meditacija, no cijeli svijet je koristi i to u medicinski dokazane svrhe.
Cilj mindfulnessa je biti potpuno prisutan u trenutku
Naime, idealno bi bilo kada bismo svo svoje budno vrijeme mogli živjeti u trenutku. Dakle, biti svjesni što nam se događa u svakom trenutku, te kakve su naše unutrašnje i vanjske reakcije na to. Koliko god to zvučalo jednostavno za mnoge je itekako izazovno. Ako ne vjerujete, najbolje je da pokušate sami.
Kako koristiti jogu, meditaciju i joginske tehnike disanja protiv stresa i anksioznosti možete naučiti kroz četiri Sunko Yoga radionice u sklopu programa Joga protiv stresa i anksioznosti.
Više o programu se nalazi na linku.
